Dr. Muharemović

ČUKLJEVI (HALLUX VALGUS) NAJČEŠĆI DEFORMITET STOPALA

---

Stopala nose čitavu težinu našeg tijela, te su zbog toga izložena velikom opterećenju.  Inače stopala uz šaku, predstavljaju zasigurno najsloženiji dio lokomotornog sistema čovjeka. Stopalo se sastoji od 26 kostiju (plus dvije sezamske kosti), 33 zgloba, preko 100 ligamenata i preko 20 mišića.

Tokom filogenetskog razvoja organa stopalo se mijenjalo te konačno poprimilo sadašnji oblik i građu i kao takvo izloženo je svakodnevnim opterećenjima. Ljudsko stopalo je vrlo sklono razvoju deformacija i to najčešće deformacija palca i drugog prsta.

Šta je čukalj ili hallux valgus?

Čukalj ili halux valgus deformitet stopala predstavlja iskrivljenje palca stopala prema vanjskoj strani, s ušiljenjem prednjeg dijela stopala i stvaranjem bolne koštane izbočine na unutrašnjoj strani korijena palca. Naziv „hallux valgus“ u stručnu upotrebu uveo je Carl Heuter 1871. godine i prvi je detaljno opisao ovu deformaciju.

Zašto nastaje hallux valgus?

Razloga za razvoj ove deformacije ima više, a kao osnovni najčešće se spominju prirođena ili tokom života stečena povećana gibljivost prve metatarzalne kosti stopala. U tom slučaju prva metatarzalna kost se pod opterećenjem odmiče od ostalih kostiju i podiže, „napuštajući“ svoj položaj najniže položene kosti prednjeg dijela stopala. Tako se „urušava“ prednji svod stopala koji čine glavice metatarzalnih kostiju, stopalo se širi, a ispod glavice druge i treće metatarzalne kosti pojavljuje se natisak zbog povećanog opterećenja.

Da li obuća utiče na razvoj valgusne deformacije palca?

Obuća sa visokim petama i posebno uska obuća značajno pridonose razvoju valgusne deformacije palca stopala.  Povišenjem pete za 5-7 cm dvostruko se povećava opterećenje na prednjem dijelu stopala u odnosu na hod s ravnom petom kada je opterećenje dva puta veće na stražnjem dijelu stopala.    Manja pokretljivost prstiju stopala i stopala u cjelini u uskoj i krutoj obući dovodi do slabljenja mišića stopala. Slabost mišićnog i vezivnog tkiva, u kombinaciji s povećanim i neodgovarajuće usmjerenim opterećenjem u regiji stopala dovode do daljnjeg urušavanja strukture prednjeg dijela stopala, iskrivljavanja palca i formiranja bolne izrasline (kvržice) s unutarnje strane stopala. Također, dokazano je i da faktori predispozicije odnosno genetski faktori imaju značajan uticaj na razvoj valgusne deformacije palca. Vjerojatno više udruženih uzroka dovodi do konačnog razvoja deformacije i njezinog ubrzanog povećavanja.                                                                                                                                              

Koji su simptomi hallux valgusa?

Hallux valgus se čak devet puta češće javlja kod žena nego kod muškaraca i obično se počne javljati u adolescentskoj dobi te bude pospješen nošenjem uske i visoke obuće. Simptomi se najčešće javljaju oko pedesete godine života (ne tako rijetko i puno ranije), a manifestuju se bolom sa untrašnje strane stopala u   predjelu izbočine i najčešće nastaju rastezanjem tkiva prednjeg dijela stopala osobito prilikom opterećenja. Bol se vrlo često javlja i na tabanu u prednjem dijelu stopala, a nerijetko dolazi i do upale burze (vrećice) u predjelu izbočine što pacijentima stvara poseban problem. Nerijetko se na stopalu zbog poremećenih statičkih odnosa javljaju klavusi (kurije oči) koji dodatno otežavaju hod i izazivaju bolnost. Kod uznapredovalih oblika dolazi do podvlačenja palca ispod drugog prsta koji bude savijen i „jaše“ preko palca (digitus flexus i supreductus).

Prije započinjanja liječenja bitno je pored kliničkog pregleda napraviti i RTG snimke stopala u stojećem stavu sa opterećenjem. RTG snimci su bitni jer na osnovu njih vršimo procjenu stupnja deformacije te donosimo odluku o vrsti operativnog zahvata.

Kada započeti liječenje hallux valgusa?

Liječenje treba započeti odmah. Liječenje je u početku konzervativno i sastoji se u smanjenju tjelesne težine (čime se smanjuje opterećenje stopala), nošenju šire i udobne obuće, izbjegavanju visokih peta, a potom i nošenju silikonskih ili plastičnih separatora i ortopedskih uložaka. Nošenje uložaka, separatora i sličnih ortoza neće izliječiti deformaciju, može samo smanjiti brzinu napredovanja iste.

Operativno liječenje danas prepoznaje velik broj tehnika i modifikacija, tačnije oko 155 vrsta operativnih zahvata čukljeva. Operativnim liječenjem valgusa palca stopala nastoji se korigovati položaj palca te ukloniti bolnu izbočinu s unutrašnje strane palca i provesti balans mekih tkiva stopala. Zahvat se izvodi na principu jednodnevne hirurgije i pacijent se nakon nekoliko sati otpušta kući. Zahvati se mogu podijeliti na mekotkivne, tj. one bez operacije kostiju i tzv. koštane zahvate. Estetska korekcija deformacije palca stopala, tzv. kvrge, minimalno je invazivan zahvat koji karakterizira brz oporavak i odličan rezultat. Ovisno o zahvatu, nakon operacije se postavlja zavojna imobilizacija, ortopedska polucipela za hod ili gipsana imobilizacija. Dužina oporavka ovisi najprije o vrsti primijenjenog zahvata, a kod isključivo estetskih intervencija oporavak traje do četiri sedmice. U slučajevima kad koristimo resekciju kosti, oporavak je dulji, od šest do osam sedmica. Bitno je istaknuti da oporavak nakon ove vrste operacije ne podrazumijeva potpunu nesposobnost pacijenta za obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Hodanje je moguće i nakon najsloženijih zahvata, i to upotrebom posebnih ortopedskih pomagala- ortopedskih cipela.

Operacija na mekim tkivima (McBride procedura) sastoji se u uklanjanju kvržice sa unutarnje strane stopala i presjecanju tetive i ligamenta koji podstiču razvoj deformiteta.

Operacija na koštanim strukturama sastoje se od presjecanja I metatarzalne kosti i proksimalne falange palca pod određenim uglom i korigovanje deformiteta, te potom fiksacija sa šarafima koji se danas izrađuju od titanijuma i nije potrebno njihovo uklanjanje, a sa njima se može uraditi MRI pregled.

Svi zahvati na kostima zahtijevaju određeno vrijeme cijeljenja kosti u korigiranom položaju. Nakon operacije pacijent hoda u posebno dizajniranoj cipeli u kojoj opterećuje stražnji  dio stopala. U periodu oporavka (ovisno o vrsti zahvata) pacijent treba dozirano opterećivati stražnji dio stopala, potom postupno cijelo stopalo uz istovremeno provođenje vježbi kojima se osigurava zadržavanje pokretljivosti zgloba.

Puno opterećenje stopala pri stajanju i hodu moguće je tek kada kost potpuno zacijeli. Očekuje se potpun povratak svim aktivnostima kroz razdoblje od 3 do 4 mjeseca nakon operacije, kao i nošenje standardne obuće. Iako nije preporučljivo nositi trendovske cipele, ušiljene i s visokom petom, nakon uspješno izvedenog zahvata i to je moguće, no uz napomenu da se s nošenjem takve obuće riskira ponovno javljanje deformacije.

                                                      

Je li moguća ponovna pojava deformacije?                 

Pacijenti najčešće postavljaju pitanje – hoće li se deformacija ponovno javiti? Odgovor leži u stepenu deformacije koja je korigirana i vrsti operativnog zahvata koji je proveden te postignutoj korekciji nakon dovršene rehabilitacije. Od iznimnog je značaja je i ponašanje pacijenta nakon operacije kao i odabrana vrsta obuće koju pacijent koristi nakon operacije. Ne preporučuje se nositi uske cipele s visokom petom, već se preporučuje korištenje udobne, mekane i šire obuće s individualno izrađenim ortopedskim uloškom. S obzirom na to da je dio uzroka hallux valgusa osobna, genetska podloga pacijenta i građa vlastitog tkiva, sekundarnom prevencijom – postupcima nakon operacije – može se spriječiti ponovni razvoj deformacije.

      

Autor: Mr.sci.med.dr Tarik Muharemović, specijalist ortopedije