PRELOMI U RUČNOM ZGLOBU- ŠTA DALJE?
Prelom radijusa (palčane kosti) jedan je od najčešćih preloma sa kojim se susrećemo u praksi. Nastaje uslijed pada, najčešće kod starijih ljudi radi slabije kvalitete kosti, te kod mlađih ljudi uslijed sportskih aktivnosti i saobraćajnih nesreća. Kada se napravi kinički pregled lako se utvrdi bolnost u području ručnog zgloba (najviše donjeg dijela palčane kosti), ograničena pokretljivost, oteklina i deformiranost ruke u području ručnog zgloba.
Glavna podjela preloma distalnog radijusa bazirana je na njihovoj lokalizaciji, te se dijele na ekstraartikularne-vanzglobne (Colles i Smith) prelome, intraartikularne-unutarzglobne (Barton) prelome, kominutivne (višefragmentne) i otvorene prelome.
Ovakvi prelomi najčešće nastaju padom na dlan pri ispruženoj ruci pri čemu nastaje tzv. Collesov tip preloma (karakteriziran je dislociranjem preloma prema dorzalno, tj. prema dlanu). Ukoliko se pad desi na dorzum šake (nadlanicu), nastaje tzv. Smithov prelom kojeg karakterizira volarna angulacija ulomaka, odnosno pomak ulomaka suprotno tj. prema nadlanici.
Nakon što se uradi klinički pregled, obavezno je uraditi radiološku obradu pacijenta i to RTG snimak ručnog zgloba u AP i LL projekciji. Kod planiranja operativnog tretmana ili za postavljenje indikacije za isti ponekad je potrebna i dodatna dijagnostika, CT ili MR.
Liječenje preloma donjeg dijela palčane kosti može se vršiti konzervativno (neoperativno) i operativno.
Ukoliko je moguće učiniti zadovoljavajuću repoziciju („namještanje“) i stabilnost ulomaka provodi se konzervativno liječenje. Repoziciju bi trebalo učiniti u lokalnoj ansteziji, što je izuzetno važno, jer se tako smanjuje bol kod pacijenata. Aplikacijom anestetika lokalno smanjuje se bol pri izvođenju namještanja, te se na takav način može postići bolji rezultat. Nakon toga se plasira podlaktična gips longeta koja se obično nosi 5-8 dana, te se nakon toga vrši pregipsavanje i plasiranje cirkularnog gipsa u trajanju od 4-5 sedmica. Vrlo je važno da se prave česte RTG kontrole pogotovu nakon svake repozcije. RTG kontrole treba napraviti nakon promjene imobilizacije (plasiranje cikularnog gipsa), te 7 dana nakon plasiranja cirkularnog gipsa. Nakon završteka liječenja obavezno je da se napravi RTG snimak. Svaki pomak ulomaka koji je značajniji indicira operativno liječenje preloma. Kod višedijelnih (kominutivnih) preloma, te intraartikularnih preloma, tj. preloma kod kojih nije moguće postići repoziciju i/ili stabilnost ulomaka potrebno je pristupiti operativnom liječenju.
U Privatnoj ortopedskoj ordinaciji „Dr.Muharemović“ savjetujemo plasiranje Cell cast Xtra gipsa (L&R). Isti je jako lagan, tvrd čime se obezbjeđuje stabilnost ulomaka i puno lakši za nošenje od standardnog. Može se naći u raznim bojama kao npr, modro plava ili tamno zelena, te je i estetski jako zanimljiv.
Postoji nekoliko metoda operativnog liječenja:
1. Zatvorena repozicija i osteosinteza (spajanje kosti) Kirschenrovim žicama
2. Otvorena repozicija i osteosinteza pločicom i vijcima
3. Osteosinteza vanjskim fiksatorom
4. Kombinacija navedenih tehnika
Operativno liječenje je u velikom broju slučajeva bolja opcija za pacijenta, jer se istim značajno smanjuje mogućnost za naknadnim gubljenjem pozicije ulomaka, zato što isti budu fiksirani. U zadnje vrijeme svakako se savjetuje osteosinetza sa ugaono stabilnom pločom i vijcima, jer se na takav način dobijaju odlični rezultati, a vrijeme imobilizacije znatno skraćuje. Nakon ovakvog načina operativnog tretiranja imobilizacija se nosi samo prvih par dana, te se odmah kreće sa razgibavanjem, što značajno smanjuje dužinu liječenja, jer po cijeljenju preloma ručni zglob već biva razgiban.
Nakon završenog liječenja od strane ortopeda savjetuje se intenzivno razgibavanje i fizikalni tretman.
Ukoliko dođe da sraštanja ulomaka koji nisu adekvatno reponirani ili nakon što je došlo do sekundarnog pomaka ulomaka govorimo o loše sraslim prijelomima palčane kosti. Pri tome može doći do skraćenja palčane kosti, ili promjene osovine, radijalne inklinacije i/ili volarne angulacije. Pri kliničkom pregledu bolesnik se žali na bolove u ranije ozljeđenoj ruci uz ograničenje pokreta. U tom slučaju treba napraviti RTG snimak oba ručna zgloba (radi usporedbe), te napraviti operativni zahvat: osteotomiju ulne i osteosintezu (s pločom i vijcima), te eventualno i radijusa u korigovanom položaju.
Reference:
1. D. Banović i saradnici, Traumatologija koštano-zglobnog sistema, Beograd, 1998.
2. A. Talić i saradnici, Prelomi i disokacije ručnog zgloba, Sarajevo, 2012.
3. https://www.akromion.hr/usluge/ortopedija/rucni-zglob/prijelom-palcane-kosti-radijusa- na-tipicnom-mjestu/