HAGLUNDOVA PETA
HAGLUNDOVA PETA
Vrlo često se u svakodnevnoj praksi susrećemo sa bolom u peti. Osobito se često javlja nakon hoda u ravnim cipelama ili hoda uz brdo, a najčešći je razlog Haglundova peta. Poremećaj je prvi opisao Haglund, 1928. g., po kome je i dobio naziv. Radi se o upali sluzne vreće (burze) koja se nalazi između Ahilove tetive i vrha petne kosti na koju se tetiva hvata, a razlog upali je ponavljani pritisak vrška petne kosti o tetivu. Pacijenti se žali na bol u peti osobito pri hodu uz brdo, te navodi da ih cipele žuljaju, nakon čega se javi značajniji otok.
Dijagnostika Haglundove pete se postavlja prvenstveno kliničkim pregledom (bol i otok), te RTG snimkom skočnog zgloba, a eventualno se može dopuniti ultrazvučnim, pregledom ili CT-om, te eventualno MRI-om.
Liječenje se započinje konzervativnim (neoperativnim ) metodom, a isti se temelji na odmoru, rasterećenju korištenjem obuće s blago povišenom petom i bez pritiska u stražnjem dijelu pete, te primjenom različitih protuupalnih lijekova na bolnu regiju, kao i primjenom nesteroidnih antiupalnih lijekova. Nekada se mogu primjeniti i injekcije kortikosteroida u upljenu sluznu vreću, ali je isto povezano sa mogućnošću pucanja ahilove tetive, te se rutinski ne primjenjuje. Može se pokušati i sa fizikalnim tretmanom.
Ako su tegobe dugotrajne i ne prolaze na intenzivno konzervativno liječenje, indicirano je operativno uklanjanje upaljene sluzne vreće (burze) i koštanog izbočenja koje vrši pritisak na Ahilovu tetivu. Taj zahvat može se izvršiti endoskopski ili otvorenom metodom. Nekada nije moguće endoskopsko liječenje, nego samo otvoreno. Operativno se ukloni burza, te se kost tako izbrusi da ne vrši pritisak na ahilovu tetivu. Postoperativni tok je lagan i pacijenti odmah smiju hodati sa osloncem. Preporučuje se pošteda napora i fizičkih, te sportskih aktivnosti barem 3 sedmice. Operativnim zahvatom nestaju tegobe i pacijenti budu jako zadovoljni, te se vrlo brzo mogu vratiti aktivnostima koje su imali prije pojave tegoba
